Kontroverze u financiranju lokalne samouprave

Kontroverze u financiranju lokalne samouprave

Na web stranici Stranke rada i solidarnosti objavljen je rad Slavka Kojića, hrvatskog financijskog maga i pročelnika Gradskog ureda za financije Grada Zagreba od 2000. do 2017. godine. Kojić razotkriva da su optimistični govori vladinih dužnosnika često samo riječi bez pokrića i ukusan mamac na udici za glasače. Takav je doduše i opći dojam, ali Kojić je uzeo skalpel, pažljivo secira važan mišić hrvatske političke stvarnosti i priča nam što vidi.

Jedan drugi Slavko, Slavko Marić, hrvatski ministar financija, samouvjereno je krajem 2017. uskliknuo „Od iduće godine sav prihod od poreza na dohodak ide lokalnoj samoupravi!“. Lepršavim je i elokventnim govorom to i objasnio očekujući sreću jedinica lokalne samouprave. Dakle, općine, gradovi i županije trebali bi biti zadovoljni potezima Vlade koja jača financijski potencijal lokalne samouprave i omogućuje im da izdašnije planiraju i provode projekte na dobrobit građana. Svaka čast.

Read more

Socijalni kapital Zagreba njegov je temeljni kapital

Socijalni kapital Zagreba njegov je temeljni kapital

Zagreb prednjači u Hrvatskoj i Europi po preduvjetima za najšire uključivanje građana u odlučivanje o pitanjima koja su važna za njihovu životnu sredinu. Mjesna samouprava nema formalne uvjete za rad nigdje tako dobro postavljene kao u Zagrebu. Grad je podijeljen na 17 gradskih četvrti i 218 mjesnih odbora. Svaka gradska četvrt i svaki mjesni odbor imaju svoja vijeća s vijećnicima koje su građani izabrali na zagrebačkim mjesnim izborima. Svako od tih 225 vijeća ima svoje ovlasti, svoj proračun i svoje urede. Savršeno okružje za pun život participativne demokracije. Svaki vijećnik k tome prima i naknadu za svoju dužnost.

Jedan broj vijećnika i čelnika vijeća zaista prima naknadu za dužnost vijećnika, a ne za svoj rad. To se najbolje vidi po tome što građani svakodnevno zovu gradonačelnika da riješi neki problem iz nadležnosti vijeća mjesnih odbora ili gradskih četvrti. U popularnoj emisiji Radio Sljemena „Zagrebi po Zagrebu“ gradonačelnik uživo odgovara na pitanja građana. A pitanja se u 90% slučajeva svode na rješavanje problema koji su u nadležnosti mjesnog odbora ili gradske četvrti. „Institucionalno je sve dobro riješeno, ali ne provodi se kroz praksu“ reći će gradonačelnik Bandić „to je zato što se ljudi vole kandidirati na izborima, a kad budu zabrani na mjesto vijećnika ili zastupnika onda zaborave na ljude“. Čak se i oporbeni zastupnici u Gradskoj skupštini Grada Zagreba na Aktualnom satu obraćaju izravno gradonačelniku primjerice za probleme krpanja rupe u asfaltu neke zagrebačke ulice, a taj problem mogu riješiti s malo osobne inicijative prema vijećnica mjesnog odbora ili tako da upute građane na adresu mjesnog vijeća.

Read more

Ima li zagrebačka oporba stav?

Ima li zagrebačka oporba stav?

Mi smo ljudi sa stavom. Imamo svoj čvrsti stav i nitko nas ne može pokolebati. Stav nam je sve i stav nam je sasvim dovoljan. I nemamo si tu što misliti, razglabati i razbijati glavu o stavu. Čak i kad nemamo ništa imamo Stav. U stavu je spas. I zagrebačka politička oporba ima stav. Vrlo jednostavan stav – biti uvijek protiv. Do sada je oporba bila uporna u tome uz male iznimke o preimenovanju maršalovog zagrebačkog trga. Ipak, čini se, u upornosti glasanja protiv zagrebačka politička oporba više je pokazala filozofiju “ne bu mene niko jebal!” nego što je predlagala konkretna, nova i drugačija rješenja.

Read more

Zasluži li vijećnik mjesnog odbora naknadu od 825 kuna mjesečno?

Zasluži li vijećnik mjesnog odbora naknadu od 825 kuna mjesečno?

Ja sam jedan od petnaestoro vijećnika u Vijeću zagrebačke Gradske četvrti Trnje. U 13 trnjanskih mjesnih odbora još ima 77 vijećnika. Na 45.727 stanovnika Trnja ukupno je 92 vijećnika. Dakle 497 stanovnika po vijećniku. Ne znam koliko ima liječnika ili policajaca po stanovniku na Trnju, ali znam da jedan vijećnik na 497 stanovnika može puno učiniti za svoj kvart.

Ovu sam kratku statistiku napravio ponukan time što je vijećnica Jadranka Krišković izjavila za Radio Sljeme da ni sama ne zna za što dobija vijećničku naknadu: „Ja sad na ruke dobijem 825 kuna za najviše dva sastanka mjesečno i jedno dežurstvo mjesečno. Znači svaki mjesec za dva sata sjedenja na sastanku dobijem 825 kuna … a s time se može riješiti nečiji topli obrok. Mislim, svašta se s tim može riješiti!“.

Naravno, vijećnica može svoju nakladu darovati u dobrotvorne svrhe za nečiji topli obrok ili ga prusmjeriti na bilo koji način. No, nije u tome stvar. Nije stvar u novcu. Stvar je u tome kako vijećnica Krišković vidi i doživljava svoju dužnost vijećnice. A doživljava je kao sjedenje na sastanku. Problem je čitave ideje mjesne samouprave u gradu Zagrebu ako ima još vijećnica i vijećnika koji svoju ulogu vide jedino u tome da odrade jedan sastanak i jedno dežurstvo. Read more

Toljagom po vijećniku!

Toljagom po vijećniku!

U trenutku kad postaneš zastupnik ili vijećnik prestaješ biti samo susjed sa svojim životom, hobijima i mišljenjem o bilo čemu. Prestaješ biti Srećko iz susjedstva sa svojim manama i vrlinama i postaješ Javna Osoba. A to u Hrvatskoj obično znači da si na brisanom prostoru. Na tebe se može nabacivati tko hoće i kako hoće. Jer politika je u percepciji mnogih ionako otuđena djelatnost. Takva percepcija je poticaj i alibi za sve one koji se na vijećnike i zastupnike nabacuju pogrdama, uvredama pa i prijetnjama. Čak i kad vijećnik samo iznosi svoje mišljenje ili prenosi mišljenje ljudi iz dijela biračkog tijela koje ga je izabralo.

Vijećnik zna biti napadnut i tek tako, predostrožnosti radi. Zbog svega što nekome nije odgovaralo iz vijećnikovih prijašnjih razmišljanja dok još nije bio Javna Osoba. Jer, Bože moj, treba prevenirati buduće nepoželjno govorenje, ili još gore nepoželjno djelovanje. Kao u vicu o Cigi koji je dijete istukao, predostrožnosti radi, prije nego je ono otišlo s krčagom na izvor. Read more

Tratinčica za Tita

Tratinčica za Tita

Na Trnju, u Mjesnom odboru Marina Držića, u Ulici proleterskih brigada (danas je to Ulica Grada Vukovara) uz kućni broj 222-226 stambene zgrade koju je projektirao arhitekt Neven Šegvić, godine 1982. uređen je pejzažni spomen-perivoj 88 stabala za druga Tita po zamisli arhitekta Dragutina Kiša. U perivoju je izgrađena i mala fontana Tratinčica za Tita. Ta je fontana djelo dubrovačkog kipara Marijana Kockovića. A poetični naziv Tratinčica za Tita dobila je jer je oblikom slična cvijetu tratinčice. Teško da bi za Titova života prošao takav naziv. Bliži je otvorenoj i bezazlenoj dječjoj perspektivi nego gordoj veličini maršala.

Danas je taj perivoj oronuo, taman i zapušten. Fontana odavno nije u funkciji. Gotovo je neprimjetna među istrošenim klupama obraslim mahovinom. Možda ju je ranih devedesetih prošlog stoljeća upravo ta neprimjetnost spasila od rušenja pod okriljem noći kakvu su sudbinu u Hrvatskoj i Zagrebu doživljavali spomenici s asocijacijom na vrijeme hrvatskih partizana. Ili ju je možda spasilo to što se nije razmetala neprikosnovenom snagom Josipa Broza kakvu je imao za svojega života i jednopartijskog sustava koji se nije libio socrealističkih metafora o snazi vođe. Zaista, Tratinčica za Tita više budi sliku djeteta koje je ispružilo ruku da dade cvijet nego autoritet moćnika. Još je na fontani napisana pomalo patetična posveta s nespretnim poretkom riječi Ponosni smo da smo živjeli u doba tvoje, kao da je prvašić napisao stih. Read more

Izdajnici, smradovi, štakori – i to je rječnik fejsa!

Izdajnici, smradovi, štakori – i to je rječnik fejsa!

Za desetak minuta surfanja po facebok komentarima vezanim za „politiku“ našao sam one dominantne i prenosim ih kako su napisani. Volio bih pročitati sustavnu lingvističko-socijalno-psihološku analizu takvog angažmana koji je preplavio društvene mreže u Hrvata. Evo što sam našao za svega par trenutaka – nisam ispravljao pravopisne i druge znakove pismenosti. Kako bi jedan moj prijatelj rekao: Sve ti je tu jedan prema jedan. Read more

Suzdržani vijećnik, ok, ali u tom slučaju nema naknade

Suzdržani vijećnik, ok, ali u tom slučaju nema naknade

Na jučerašnjoj sjednici Vijeća Gradske četvrti Trnje donosile su se odluke o projektima važnim za gradsku četvrt. Nigdje u lokalnim medijima ili na kakvom portalu ni slovca o tome. Tko zna je li i moji susjedi iz ulice Njivice 6 znaju da smo upravo odlučili urediti njihov derutni kolnik? Znaju li oni koji žive u blizini „petlje“ na Slavonskoj aveniji da smo pokrenuli izgradnju bukobrana? Morat će pričekati da se to negdje javno objavi ili ćemo ih mi vijećnici obići da im to priopćimo.

I da nije bilo točke dnevnog reda vezane za preimenovanje Trga maršala Tita sve bi i ostalo bez informacije u javnosti. Bar dok se ne objave na službenoj web stranici gradske četvrti, a nema puno nade da bi to moglo biti brzo. Anoniman rad anonimnih vijećnika. I nedovoljno zainteresiran rad vijećnika, reklo bi se, jer je dobar broj vijećnika bio suzdržan u glasovanju po gotovo svim točkama dnevnog reda. Read more

Zašto cijele organizacije drugih stranaka prelaze u 365!

Zašto cijele organizacije drugih stranaka prelaze u 365!

Božidar Jedvaj osnovao je organizaciju Stranke rada i solidarnosti u Svetoj Nedelji, gradu koji mnogi preskoče na putu iz Zagreba za Samobor, svega mjesec dana prije lokalnih izbora. Svojski se angažirao na kandidaturi članova za gradsko vijeće i gradonačelnika Svete Nedelje. On i njegov tim organizirali su veliki predizborni skup na kojem su građanima predstavili program i namjere stranke za Svetu Nedelju, upriličili su mnoge razgovore i druženja sa sumještanima i za svega mjesec dana rada ušli su u gradsko vijeće.

Radili su, družili su se sa sugrađanima i feštali su. Ali potpunu svečanost i pravi susret imali su u utorak 22. kolovoza kad je u Svetu Nedelju došao predsjednik stranke Milan Banadić s potpredsjednicama  Jelenom Pavičić Vukičević i prof. dr. sc. Anom Stavljenić Rukavina, vodstvom organizacije u Zagrebačkoj županiji i predsjednicima organizacija u susjedstvu Svete Nedelje. Bili su tu još gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec i druge istaknute ličnosti u društvenom životu toga grada. Došli su i lokalni mediji. Povod je bio prelazak cijele organizacije svetonedeljskog HSLS-a u Stranku rada i solidarnosti.  To je bila svečanost inspirativnih govora, puno dobre atmosfere i dobrog druženja. Isplatio se svaki trud domaćina da organizira takav susret. Read more