Socijalni kapital Zagreba njegov je temeljni kapital

Zagreb prednjači u Hrvatskoj i Europi po preduvjetima za najšire uključivanje građana u odlučivanje o pitanjima koja su važna za njihovu životnu sredinu. Mjesna samouprava nema formalne uvjete za rad nigdje tako dobro postavljene kao u Zagrebu. Grad je podijeljen na 17 gradskih četvrti i 218 mjesnih odbora. Svaka gradska četvrt i svaki mjesni odbor imaju svoja vijeća s vijećnicima koje su građani izabrali na zagrebačkim mjesnim izborima. Svako od tih 225 vijeća ima svoje ovlasti, svoj proračun i svoje urede. Savršeno okružje za pun život participativne demokracije. Svaki vijećnik k tome prima i naknadu za svoju dužnost.

Jedan broj vijećnika i čelnika vijeća zaista prima naknadu za dužnost vijećnika, a ne za svoj rad. To se najbolje vidi po tome što građani svakodnevno zovu gradonačelnika da riješi neki problem iz nadležnosti vijeća mjesnih odbora ili gradskih četvrti. U popularnoj emisiji Radio Sljemena „Zagrebi po Zagrebu“ gradonačelnik uživo odgovara na pitanja građana. A pitanja se u 90% slučajeva svode na rješavanje problema koji su u nadležnosti mjesnog odbora ili gradske četvrti. „Institucionalno je sve dobro riješeno, ali ne provodi se kroz praksu“ reći će gradonačelnik Bandić „to je zato što se ljudi vole kandidirati na izborima, a kad budu zabrani na mjesto vijećnika ili zastupnika onda zaborave na ljude“. Čak se i oporbeni zastupnici u Gradskoj skupštini Grada Zagreba na Aktualnom satu obraćaju izravno gradonačelniku primjerice za probleme krpanja rupe u asfaltu neke zagrebačke ulice, a taj problem mogu riješiti s malo osobne inicijative prema vijećnica mjesnog odbora ili tako da upute građane na adresu mjesnog vijeća.

Građani se obraćaju izravno gradonačelniku jer nemaju dovoljno povjerenje u vijećnike i zastupnike. A to se povjerenje mora graditi upornim i predanim radom. Biti na vlasti u svom mjesnom odboru, gradskoj četvrti ili u gradskoj skupštini privilegija je ali prije svega odgovornost. Biti vijećnik ili zastupnik znači posvetiti se ljudima i stvarati uvjete za bolji život građana. Onima kojima je dano povjerenje to povjerenje trebaju i opravdati.

Velike stvari mogu se postići i malim koracima, reći će zastupnica u zagrebačkoj gradskoj skupštini Irena Cajner Mraović. Rješavanjem niza malih problema u stvari činimo velike korake.  Povezivanje građana koji imaju ideje ili probleme s vijećnicima i zastupnicima koji potom pokreću rješavanje problema i implementiraju nove ideje ključ je za unapređenje kvalitete života. Otvorenost za razgovor i primanje informacija, isto tako davanje informacija zainteresiranim građanima jača zajednicu i uspostavlja čvrstu vezu među ljudima. U tom procesu svi učimo kako možemo nešto učiniti za svoju zajednicu i stvarati socijalni kapital. Socijalni kapital najdragocjeniji je kapital zajednice.

Upravo zbog jačanja socijalnog kapitala građana Stranka rada i solidarnosti u potpunosti se otvorila građanima. Zastupnici Gradske skupštine Grada Zagreba iz reda stranke svaki radni dan u vremenu od šest do sedam sati navečer primaju građane i s njima razgovaraju o problemima koje treba riješiti za još bolji, sadržajniji i ugodniji život u Zagrebu. To su isto učinile i stranačke organizacije na razini svih 17 gradskih četvrti i 218 zagrebačkih mjesnih odbora. Tako će se opće poznati usklik „Idemo delati!“ koji simbolizira nevjerojatan aktivizam Milana Bandića i njegovu sveprisutnu angažiranost među građanima, rasaditi na 235 zagrebačkih punktova u mjesnim odborima i gradskim četvrtima, te na jedan centralni sa zastupnicima gradske skupštine u Praškoj 5. Otvorenost vijećnika i zastupnika na taj se način manifestira i formalnim načinom njihovog susreta s građanima.

Praška 5 i punktovi u mjesnoj samoupravi od kluba jedne udruge ili političke stranke prerast  će u klubove svih ljudi u gradu, svih građana. Ti su klubovi Hrvatska u malom i mjesto okupljanja građana, a ne okupljanja stranačkih ili ideoloških sljedbenika. Institucionalna i infrastrukturna razvijenost zagrebačke mjesne samouprave takvim će aktivizmom vijećnika i zastupnika dobiti novu i značajniju dimenziju. Jednu trećinu svih vijećnika u Gradu Zagrebu čine pripadnici ili simpatizeri Stranke rada i solidarnosti – 450 u vijećima mjesnih odbora, 84 u vijećima gradskih četvrti i 12 u Gradskoj skupštini Grada Zagreba. Oni mogu (moraju) osigurati uvjete za novi iskorak u participiranju svih zainteresiranih građana za stvaranje uvjeta da Zagreb bude još ugodniji za življenje, još bolji, otvoreniji i sigurniji grad.

Print Friendly, PDF & Email

2 thoughts on “Socijalni kapital Zagreba njegov je temeljni kapital

  • listopad 6, 2017 at 4:33 pm
    Permalink

    Tribine za građane!

    Na žalost moj prijedlog da se organiziraju tribine za građane na kojima bi upoznali široku masu ljudi o zaduženjima i obvezama MO i GČ nije naišao na podršku. Sam sam i prije upozoravao da se građani ne snalaze tko što radi i kako se nešto može napraviti. Neznanje građana stvara negativnu sliku prema gradonačelniku jer su mišljenja da samo On može “popraviti rupu u asfaltu” i druge sitnice.

    Činjenica je da građani ne doživljavaju njihove vijećnike u MO i GČ. Mišljenja sam da bi trebalo upoznati građane sa podjelom između MO, GČ i grada, a to bi trebala biti zadaća onih koji žele raditi iskreno za dobrobit građana. Vjerujem da se neke stvari mogu napraviti i bez velikih financijskih sredstava na veliko zadovoljstvo građana.

    Reply
  • listopad 10, 2017 at 2:06 pm
    Permalink

    Građani ce početi doživljavati vijećnike onog trenutka kada ti isti vjećnici prepoznaju potrebe i probleme u svojim naseljima i gradskim četvrtima, te u suradnji s ostalim gradskim službama ponude njihovo adekvatno rjesavanje.
    No, način na koji su ti vijećnici birani, ta će pitanja biti još dugo, dugo aktualna.

    Reply

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *